Analiza bh. ICT tržišta u 2011. godini

Uz par sedmica do kraja 2011. godine, dobro je vrijeme i da se osvrnemo na dešavanja, odnosno trendove koji su obilježili "informatičku godinu" u Bosni i Hercegovini. Iako sama godina, uslijed nestabilnosti globalnog financijskog tržišta i činjenice da ni nakon 14 mjeseci od izbora još uvijek nije formirana državna vlast, nije bila naročito uspješna za bh. privredu u cjelini, tokom 2011. smo ipak mogli zabilježiti određene pozitivne pojave vezane za ICT sektor.

Godina velikih konferencija

Naime, godina na izmaku će bez sumnje ostati upamćena kao godina velikih ICT konferencija, koju je otvorio lokalni ured Microsofta. Naime, pet godina nakon otvaranja lokalnog ureda, stekli su se uslovi za održavanje višednevne Microsoft konferencije, po uzoru na slične konferencije u regiji poput WinDays u Hrvatskoj ili Sinergija u Srbiji. Microsoft Network konferencija je održana u Banja Luci, a većina učesnika složila se u ocjeni kako su sama organizacija konferencije, odnosno ponuđena predavanja, zaslužili visoku ocjenu. Dobra vijest je da Microsoft Network konferenciju možemo očekivati i u 2012. godine, vjerovatno ponovo u martovskom terminu.

Nakon Microsoftove konferencije, u Širom Brijegu je održani drugi po redu Sajam informacijskih tehnologija, koji je pokazao da se organizacija zanimljivih skupova može napraviti i u manjim sredinama. Ipak, događaj godine je svakako održavanje DebConf 11 konferencije, ponovo u Banja Luci. Naime, krajem jula, Bosna i Hercegovina je bila domaćin tradicionalnoj konferenciji posvećenoj razvoju Debian operativnog sistema i srodnim temama, a okupila je preko 200 učesnika iz čitavog svijeta, iako je zanimanje "lokalne IT zajednice" bilo poprilično ograničeno, što je sramotno ako se u obzir uzme činjenice da se radilo o izuzetno kvalitetnoj konferenciji sa predavanjima na teme o kojima se lokalno inače veoma rijetko priča. Par mjeseci nakon konferencije, pojavila se i informacija o tome kako Vlada RS razmatra mogućnosti uvođenja open-source softvera, što je tema o kojoj se do sada uglavnom samo deklarativno izjašnjavalo, pa će svakako biti zanimljivo pratiti dalja dešavanja na tu temu.

Od zanimljivih konferencija svakako vrijedi izdvojiti i prvu lokalnu Joomla! konferenciju, posvećenu popularizaciji ovog besplatnog CMS-a, koja je održana u Tešnju, a koja je također okupila neka zanimljiva imena. Kada su u pitanju lokalne kompanije koje organiziraju konferencije, tu, nažalost, nije bilo velikih promjena. Svoje redovne konferencije održale su kompanije BBS, Disti, Emerging Markets Consultants i QSS, dok su se od vendora tu priključili još i EMC, HP, IBM, Microsoft, Oracle i Panasonic. IBM je na osnovu najave da će na "večernje druženje" dovesti Severinu uspio da skupi rekordan broj prijava za jednu ICT konferenciju u Bosni i Hercegovini, no fanovi Severine su se na kraju morali zadovoljiti sa nastupom Nine Badrić.

Ono što nam je posebno drago jeste činjenica da se brojne zanimljive konferencije ove godine nisu isključivo dešavale u Sarajevu te se nadamo da će taj trend biti nastavljen i tokom naredne godine, no u isto vrijeme, činjenica je da na tržištu postoji još značajan broj uspješnih ICT kompanija sa zanimljivim rješenjima koje se nisu odlučile na organiziranje većih konferencija za prezentaciju svojih vizija i rješenja. Kada je u pitanju sadržaj konferencija, većina ih je na neki način bila posvećena prezentaciji cloud rješenja i usluga, što je s obzirom na globalne trendove bilo i očekivano, a bitno je istaći i da na lokalnom tržištu još uvijek nemamo cjenovno konkurentan hosting podataka i servisa, što je nešto na čemu lokalne kompanije moraju poraditi, ako žele da se na aktivan način uključe u public cloud priču.

Primanje novca preko PayPala, kupovina Android aplikacija i prilike za studente

U aprilu je eBay, odnosno PayPal, korisnicima iz Bosne i Hercegovine konačno omogućio i primanje novca preko ovog servisa, što je svakako dobra vijest za sve one koji razmišljaju o pokretanju "online biznisa" ili primanju sredstava od rođaka iz dijaspore. Loša vijest je činjenica da ukoliko se vaš biznis zasniva na isporuci fizičkih dobara, uz izuzetno visoke cijene poštarine za pošiljke izvan BiH te nedovoljno dobar sistem za praćenje istih, teško da ćete profitirati. Nakon PayPala, obradovao nas je i Google, omogućavanjem kupovine aplikacija na Android Marketu. Kupovina aplikacija na iOS i Windows Phone platformama još uvijek nije moguća te nema naznaka o tome kada bi se to moglo promijeniti, no jasno je da se radi o izuzetno bitnoj stavci o kojoj može ovisiti uspjeh određene platforme na tržištu. Android programeri iz BiH još uvijek ne mogu prodavati komercijalne aplikacije, odnosno izvršiti naplatu putem Google Checkout servisa.

Iako Microsoftov Imagine Cup ni ove godine nije privukao veliki broj studenata sa lokalnih fakulteta, grupa studenata sa Slobomir P Univerziteta, ostvarila je veliki uspjeh plasiravši se u finale ovog takmičenja u kategoriji softverskog dizajna, koje se održalo u New Yorku. Nadamo se da će uspjeh studenata iz Bijeljine privući veći broj studenata za Imagine Cup 2012 takmičenje, budući da ono predstavlja zaista dobru priliku za stjecanje novih znanja i iskustava, a što je prijeko potrebno za zapošljavanje nakon završetka studija.

Studenti i ostali zainteresirani su tokom 2011. godine dobili još jednu dobru priliku, ovaj put kroz razvoj aplikacija za Android platformu u organizaciji Mtela. Ako se uzme u obzir da se radi o prvom takmičenju takve vrste na lokalnom tržištu, odziv je bio veoma dobar, a iskreno se nadamo da će Mtel ili druge kompanije, u budućnosti organizirati slična takmičenja kako bi se ozbiljnije pokrenulo lokalno tržište razvoja mobilnih aplikacija.

Telekom operateri, pametni telefoni i infrastruktura

Jedno od najčešće postavljanih pitanja i tokom 2011. godine odnosilo na dostupnost Apple iPhone pametnih telefona putem lokalnih telekom operatera. Prava istina zbog čega iPhone još uvijek ne možete nabaviti uz ugovor kod nekog od telekom operatera je činjenica da Apple zahtijeva "veliku narudžbu" telefona, što je nešto s čime telekom operateri, barem u 2011. godini, nisu željeli riskirati. Bez zvanične dostupnosti iPhone telefona, Apple neće otvoriti ni pristup ka "lokalnom" App Storeu.

Ipak, ono što je pozitivno kada su u pitanju telekom operateri, jeste činjenica da se u ponudi konačno pojavio veći broj pametnih telefona, posebno onih iz više cjenovne klase, te da korisnici na iste nisu morali čekati previše dugo, gdje je pojava Samsung Galaxy S2 telefona nekih dva mjeseca nakon evropske premijere, dobar primjer. Nadamo se da će u 2012. godini telekom operateri uočiti da je bitno uložiti dodatne napore kako bi se novi telefoni i na lokalnom tržištu pojavili neposredno nakon predstavljanja te da je korištenje mobilnog Interneta centralni dio korisničkog iskustva sa pametnim telefonima. Određeni pomaci po pitanju cijene mobilnog Interneta su napravljeni, ali to je i dalje nedovoljno te se aktivnije korištenje mobilnog Interneta i dalje može smatrati luksuzom.

Izuzev kompanije Nokia Siemens Networks, koja je objavila kako je spremna za implementaciju LTE / 4G mreža, od telekom operatera po tom pitanju nismo mnogo čuli, osim da Regulatorna agencija za komunikacije prvo treba da "smisli" različite licence i regulacije, no kada u obzir uzmemo generalnu pokrivenost i kvalitetu postojećih 3G mreža, odnosno ulaganje u infrastrukturu, to i ne čudi.

Bombastično najavljivani proces omogućavanja zadržavanja telefonskog broja uz prelazak na novog operatera još uvijek nije okončan, zbog zastoja vezanih za mobilnu telefoniju, a i jednom kada se okonča, bit će zanimljivo pratiti koliko će ljudi iskoristiti tu priliku, posebno uz postojanje zvučne poruke koja "upozorava" onog ko vas zove o izboru vaše mreže ili nedostatak dovoljnog kvalitetnog razloga zbog čega bi uopće promijenili operatera. Da bi zaista privukli korisnika, potrebno je da mu ne prodajete svaki iole skuplji telefon na rate, već da isti otplati kroz cijenu mjesečne pretplate koja mora uključivati razumne usluge, s naglaskom na mobilni Internet. Za razliku od zapadnih tržišta, zanimljivo je i kako se lokalni telekom operateri pretjerano ne brinu u situaciji kada korisnik otkazuje njihove usluge.

Borba na tržištu ISP-ova se nastavlja, uz sniženje cijene pretplate te povećanje brzine pristupa Internetu, rast broja korisnika putem DSL-a ili kablovskih mreža, što je svakako dobro, a nadamo se da će ISP-ovi više pažnje posvetiti širokopojasnim uslugama izvan većih sredina u našoj zemlji. IPTV i VoIP usluge, također, sve više privlače korisnike, uz "stidno" pojavljivanje TV kanala u HD rezoluciji. Značajno ubrzanje rasta IPTV korisnika sprječava potreba za korištenjem dodatnog set-top boxa za svaku televiziju, odnosno činjenica da infrastruktura četo ne omogućava spajanje više set-top boxova. S druge strane, proces prelaska s analognog na digitalno zemaljsko emitiranje je usporen te je veoma upitno da li će isti biti realiziran do 2014. godine, kako je najavljeno.

Socijalne mreže, analitika i oglašavanje

Tokom godine dosta pažnje u mainstream medijima su dobile i socijalne mreže. Facebook se može pohvaliti sa oko 1,1 miliona korisnika iz BiH (ili onih koji su odlučili da kao zemlju porijekla navedu BiH), no rast korisnika je definitivno usporen, iako se čini da su već odavno "svi na Facebooku". S druge strane, Twitter bilježi značajan rast korisnika u našoj zemlji, no znatno sporije nego Facebook, a čini se i da lokalni korisnici imaju dosta problema sa shvaćanjem suštine ove mreže. U popularizaciji ove mreže će sigurno pomoći redovni "TweetUp" skupovi, koji su se tokom godine desili u više gradova, a kroz koji su se okupili "utjecajni" domaći Twitter korisnici. I dok je Twitter tokom godine dobio više različitih nadogradnji, još uvijek čekamo i na pravilno prepoznavanje lokacije, odnosno uvođenje podrške za lokalne trendove. Nadamo se da nećemo biti previše razočarani zanimanjem lokalnih Twitter korisnika jednom kada lokalni trendovi budu omogućeni.

Značajno povećanje oglašavanja putem Facebooka i u nešto manjoj mjeri kroz Google Ads mrežu, se također može izdvojiti kao pojava koja je obilježila 2011. godinu. Iako značajan broj korisnika i dalje nema pravilno popunjen formular o svojim intersima, agencije i oglašivači su procijenili da je Facebook oglašavanje "najbolji put" te da se "brojem klikova" svaka kampanja može opravdati, dok se o sadržaju na webu, odnosno mjestima gdje se postavlja reklama, sve manje vodi računa.

Veoma česta greška lokalnih kompanija je što smatraju (ili su im agencije tu priču "prodale") kako nakon što ulože dovoljno novca te svi prijatelji pozovu svoje prijatelje na određenu fan stranicu ili grupu, da su ostvarili svoj cilj te da u budućnosti više neće morati ulagati sredstva u oglašavanje, budući da će dovoljno biti postaviti link na Facebook te se tako obratiti svojim kupcima.

Uspješno iskorištenja potencijala socijalnih mreže nema bez kvalitetne komunikacije. Direktor jedne lokalne marketinške agencije je primijetio kako je jedan od problema na tržištu činjenica da nema kadra za poziciju "community managera". Mišljenja smo da to nije jedini problem, posebno jer daleko izraženiji problem predstavlja činjenica da čelni ljudi u kompanijama smatraju kako su okupljanjem velikog broja "sljedbenika" na različitim socijalnim mrežama riješili pitanje promocije, pritom zanemarujući činjenicu da je aktivna komunikacija najbitniji element uz obezjeđivanje adekvatnih informacija i kvalitetne podrške. Mnogi zaboravljaju i da su se forumi, kao online zajednica ili vrsta socijalnih mreža, pojavili mnogo prije Facebooka ili Twittera, te da neki mediji, među kojima je i naš, to izuzetno dobro koriste u komunikaciji sa posjetiocima.

Krajem godine, vlasnici lokalnih portala su optužili agenciju Valicon da kroz GemiusAudience istraživanje favorizira određene portale, što je na neki način nastavak priče o favoriziranju TV medija kroz Mareco Index Bosnia istraživanja. Ipak, za razliku od TV industrije kod koje je trenutno nametnut samo jedan istraživač gledanosti i tržišnog udjela, istraživanje o posjećenosti web stranica može raditi bilo koja kompanija, na kojoj je se sa rješenjima i metodologijom koju zastupa, nametne na otvorenom tržištu. Simpatično je i kako ljudi iz mainstream medija smatraju kako je Google Analytics jedini i ultimativni alat za istraživanje, pritom zanemarujući čitav niz alata vodećih svjetskih kompanija koja se nadmeću na tom tržištu. Ipak, suština problema nije u analitici, odnosno alatu koji se koristi, već činjenici da se većina lokalnih marketinških agencija, bez obzira o kojem se klijentu ili kampanji radi, najčešće odlučuje na oglašavanje kod top 5 medija sa najviše posjetilaca, pritom zanemarujući vrijednost precizno definisane ciljne publike na tematskim portalima.

Web prezentacije, servisi i prodaja

U osvrtu na dešavanja tokom 2010. godine, kritizirali smo činjenicu da lokalne ICT kompanije generalno imaju loše web stranice, a period od 12 mjeseci, na žalost, nije iskorišten za njihovu "obnovu". UniCredit banka se ove godine "odvažila" na ponudu Android aplikacije za usluge e-bankarstva, no ista banka i dalje ima "radno vrijeme" na svojim web servisima za e-bankarstvo, dok većina banaka također ima izuzetno loše dizajnirane web stranice, bez integracije korisnih servisa. Sa takvim stanjem, teško je uopće početi priču o pravim marketinškim kampanjama, SEO optimizaciji i sličnim metodama koje bi trebale biti korištene za nadmetanje na tržištu.

I ove godine su se u različitim formama birale "najbolje bh. web stranice", no apsurd takvih izbora potvrđuje činjenica da isti često zahtijevaju plaćanje kotizacije za učešće, odnosno da kroz desetak kategorija jedva da okupe i stotinu web stranica. Iako se s obzirom na današnje stanje weba, postavlja pitanje potrebe takvih izbora (osim radi zarade organizatora i jeftinije promocije "pobjednika") na tržištu, ukoliko se zaista želi napraviti kvalitetna selekcija, ona mora biti otvorena za prijave bez ikakvih nameta ili kroz selekciju komisije koja bi na osnovu realnog poznavanja tržišta bila u stanju proglasiti najbolje. Tržište gdje je realna promocija potrebna su blogovi ili nezavisni tematski portali, a na polju promociju blogova svakako treba izdvojiti projekt našeg kolege Zorana Pire, BHBlog.net, koji uz zanimljiv algoritam promovira najzanimljivije blogove, odnosno bloggere iz Bosne i Hercegovine, pa ako imate aktivan blog te se do sada niste učlanili, savjetujemo vam da to učinite.

Početkom jula osnovana je i Grupacija uvoznika informatičke opreme u BiH, čiji je glavni cilj lobiranje prema organima vlasti radi regulacije različitih nameta na "informatičku opremu", kao što su carina ili PDV, što se može opravdati potrebom za povećanje ICT konkurentnosti naše zemlje. Grupacija je u proteklih šest mjeseci održala samo jedan sastanak te još uvijek nije izašla u javnost sa formalnim prijedlogom boljeg regulisanja ove problematike, a i da jeste, očito je da se ne bi imala kome obratiti.

Došlo je i do povećanja broja lokalnih kompanija čija se djelatnost zasniva na "outsourcing" principu, ponajprije onih vezanih za razvoj softvera, što je svakako veoma bitno za ovo tržište. Ipak, bez obzira što je značajan tih kompanija veoma uspješan u svom poslu, ako izuzmemo par posjeta fakultetima ili sajmovima zapošljavanje, o tim kompanijama, njihovom radu i viziji, nismo mogli mnogo toga čuti. Dobro je kada kompanija ima fokus te kontinuirano poboljšava kompetencije vezano za osnovno poslovanje, no u isto vrijeme je veoma opasno fokusirati se samo na jednog klijenta ili oblast, što su neke kompanije prekasno uvidjele.

Baš kao i kod susjeda, tokom 2011. godine i kod nas je došlo do pojave velikog broja web servisa za grupnu kupovinu. Ponovo u skladu sa trendovima, velike razlike među pokrenutim servisima nema, što znači da i dalje prevladavaju restoranske i hotelske ponude, razne masaže i dijagnoze. Zanimljivo je bilo pratiti i kako je veliki broj pokrenutih servisa bio baziran na istom rješenju za upravljanje sadržajem, no mislimo da se za većinu san o "broj lovi" ipak neće ispuniti. Pojavio se i veliki broj "aukcijskih servisa" koji su obećavali najnovije tehničke proizvode jeftino za one "najspretnije", no pokazalo se da je većina ovih servisa prevarila svoje korisnike, kao što se moglo i pretpostaviti.

Polovinom godine, Microsoft BiH je ponudio i LIP (Language Interface Pack) dodatke za Internet Explorer 9 i Office 2010, a nadati se da će uz predstavljanje narednih verzija popularnih Microsoft alata, lokalizirane verzije biti ponuđene paralelno ili neposredno nakon izdavanja. Vrijedi spomenuti i da su predstavnici Business Software Alliance ponudili istraživanje koje kazuje kako tokom 2010. godine, za razliku od prethodnih godina, nije došlo do smanjivanja stope piratstva, koja iznosi 66%, no s obzirom na više akcija koje su realizirane u cilju suzbijanje piratstva tokom godine, očekujemo i određene pomake na toj skali.

Iako će IDC-ov izvještaj o stanju ICT tržišta u BiH za 2011. godinu biti objavljen tek za 4-5 mjeseci, većina distributera je potvrdila kako u ovoj godini nije bilo značajnijeg rasta prodaje, posebno kada su u pitanju komponente i desktop računari, što se i očekivalo. Oni koji su se aktivno uključili u priču vezanu za fiskalizaciju u Federaciji BiH uspjeli su ostvariti dodatne prihode, dok je većina "velikih distributera" svoj program obogatila uvođenjem distribucija za kompanije koje se fokusiraju na proizvodnju potrošačke elektronike. Ipak, u situaciji gdje je primjetan pad potražnje i marži, smatramo da je neophodno da se odustane od "moving boxes" pristupa te se izvrši fokus na ciljano tržište, proizvode i kupce. Prvi koraci u tom pravcu bi bili izrada kvalitetnih web stranica, e-shopova, obezbjeđivanje kvalitetne podrške te komunikacija sa kupcima. Ukoliko do toga ne dođe, ukidanje carina ili smanjivanje stope PDV-a neće imati željenog efekta na tržište računara i komponenti.

Šta nas čeka u 2012. godini?

Prošlo je i 15 mjeseci od pokretanja nove verzije HardwareBase.net, odnosno Gadget.ba i ITpro.ba portala. U proteklih 15 mjeseci smo definitivno naučili još mnogo toga o potrebama i željama ljudi koji posjećuju naše stranice, pa u tom smislu tokom prvog kvartala naredne godine se mogu očekivati određene promjene, koje će nam omogućiti da posjetiocima, odnosno čitaocima, ponudimo još kvalitetniji sadržaj, na efikasniji način nego do sada.

Konačno, šta možemo očekivati tokom 2012. godine na lokalnom tržištu? Teško je očekivati da će doći do značajnijeg rasta prodaje računara, no može se očekivati rast broja prodanih (ili isporučenih, ako hoćete) pametnih telefona, uz proširivanje seta usluga te sniženje cijena za određene usluge. U isto vrijeme, kompanije čije je poslovanja do sada bilo čvrsto vezano za budžetske institucije će se suočiti s velikim problemima, što zbog nepostojanja vlasti, što zbog činjenice da se očekuje značajan budžetski deficit koji će dovesti do izbacivanja velikog broja stavki vezanih za investicije. Na neke ozbiljnije državne strategije o ICT-u kao potrebi i potencijalu za zapošljavanje i povećanje konkurentnosti je neozbiljno računati.

Tokom godine će bez sumnje biti pokrenut i proces migracije poslovanja kompanija sa lokalne na cloud infrastrukturu, uz pojavu većeg broja lokalnih mobilnih aplikacija, dok ćemo o inovativnim rješenjima i zanimljivim dešavanjima, nadamo se, pisati više nego prošle godine.